Bivši inspektor traži rasformiranje BIA i osnivanje nove službe
6. novembra 2026. bivši samostalni inspektor BIA Milan Zvezdanović ponovio je da Agenciju treba raspustiti i osnovati novu instituciju. Zvezdanović, profesor strukovnih studija u Leskovcu, ranije je, uz Milu Stojanović, nekadašnju pripadnicu BIA, podneo krivičnu prijavu protiv direktora Agencije Vladimira Orlića i odgovornih rukovodilaca njenog Desetog regionalnog centra.
Podnosioci prijave sumnjaju na zloupotrebu službenog položaja, lažno prijavljivanje i nezakonit nadzor studenata, profesora i drugih građana. Prijava se odnosi na period od novembra 2024. do jula 2026. godine. Njeni navodi tek treba da budu razmotreni, a samo podnošenje prijave ne dokazuje da je krivično delo počinjeno.
Zvezdanović je rekao da su predlozi za primenu posebnih dokaznih radnji, među kojima su tajno praćenje i snimanje komunikacija, formalno išli kroz tužilaštvo i sudove. Njegova sumnja odnosi se na informacije na kojima su se predlozi zasnivali: ocenjuje da su one bile netačne ili nedovoljno potkrepljene, te da odgovornost za to leži kod direktora i rukovodstva BIA.
Bivši inspektor je takođe zatražio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ispita načelnika Uprave analitike BIA Relju Željskog, zbog sumnje da su poverljivi materijali Agencije dospeli do medija. Kao obrazloženje je naveo da je u objavljenim dokumentima prepoznao stil i strukturu analitičkih materijala BIA, ali je dodao da to samo po sebi ne dokazuje njihovo poreklo.
Zvezdanović je ocenio da su loša kadrovska selekcija i politička lojalnost umesto zakonitog rada doveli Agenciju u ozbiljan položaj. Upozorio je da bi, bez njenog raspuštanja i osnivanja nove službe, iste političke strukture mogle da se vrate uz podršku nereformisane Agencije.
Prijava protiv čelnika BIA tek treba da bude razmotrena
6. novembra 2026. bivši inspektor BIA Milan Zvezdanović izneo je ozbiljne optužbe protiv rukovodstva Agencije i zatražio da ona bude raspuštena. Ipak, krivična prijava koju je podneo sa bivšom pripadnicom BIA Milom Stojanović tek treba da bude predmet postupanja nadležnih organa; njeno podnošenje samo po sebi ne potvrđuje da je krivično delo počinjeno.
Zvezdanović sumnja na nezakonit nadzor studenata, profesora i drugih građana, kao i na zloupotrebu službenog položaja i lažno prijavljivanje. On, međutim, navodi da su predlozi za posebne dokazne radnje prolazili kroz tužilaštvo i sudove, koji su izdavali naredbe. Njegova kritika je da informacije iza tih predloga nisu bile tačne ili dovoljno utemeljene.
Bivši inspektor je pozvao Tužilaštvo za organizovani kriminal da ispita da li su poverljivi materijali BIA dospeli do medija. Kao osnov za proveru naveo je prepoznatljiv stil dokumenata, ali je i sam istakao da to nije dokaz odakle su oni potekli.
Zvezdanovićev zahtev za gašenje čitave Agencije ide dalje od prijave protiv pojedinih rukovodilaca. Dok nadležni organi ne utvrde osnovanost navoda, poziv na raspuštanje BIA ostaje njegov predlog, a ne zaključak o krivici direktora ili drugih zaposlenih.
Bivši inspektor upozorava na političku zloupotrebu BIA
6. novembra 2026. bivši inspektor BIA Milan Zvezdanović upozorio je da Agencija mora biti raspuštena i zamenjena novom institucijom. On tvrdi da su politička lojalnost i pritisci potisnuli zakonit rad, a posledice, prema njegovoj oceni, snosili su studenti, profesori i građani.
Zvezdanović i bivša pripadnica BIA Mila Stojanović podneli su krivičnu prijavu protiv direktora Vladimira Orlića i rukovodilaca Desetog regionalnog centra. Sumnjaju na zloupotrebu službenog položaja, lažno prijavljivanje i nezakonit nadzor. Zvezdanović tvrdi da su predlozi za tajno praćenje i druge posebne dokazne radnje formalno prolazili kroz tužilaštvo i sudove, ali da su počivali na netačnim ili nedovoljno proverenim informacijama.
Zato, prema njegovom obrazloženju, odgovornost ne može da se svede na to što su naredbe izdavali pravosudni organi: oni su se oslanjali na informacije koje je dostavila BIA. Navodi iz prijave tek treba da budu razmotreni i nisu dokaz da je krivično delo počinjeno.
Zvezdanović je zatražio i da Tužilaštvo za organizovani kriminal proveri da li su poverljivi materijali Agencije završili u medijima. Prepoznao je stil i strukturu dokumenata, ali je upozorio da to nije dokaz njihovog porekla. Njegov glavni argument za raspuštanje BIA jeste da bi nereformisana služba mogla ponovo da podrži političke strukture koje, po njegovoj oceni, zloupotrebljavaju bezbednosni aparat.
Izveštavali: N1, Rešetka, 021.





