Američki stručnjaci očekuju veći angažman SAD na Balkanu
6. novembra 2026. Američki stručnjaci procenjuju da bi promenjen sastav Kongresa SAD, zajedno sa političkim promenama u Srbiji, mogao da poveća prisustvo Vašingtona na Zapadnom Balkanu. Ipak, ne očekuju da će uskoro biti pokrenuta velika diplomatska inicijativa.
Demokratska stranka pobedila je na izborima za Kongres 3. novembra, a od januara će kontrolisati oba doma. Edvard Džozef sa Univerziteta Džons Hopkins očekuje da će Kongres vršiti veći pritisak na administraciju Donalda Trampa da preispita politiku prema Srbiji. Politička dešavanja u Srbiji, uključujući pobedu Studentske liste nad Srpskom naprednom strankom na izborima 25. oktobra, mogla bi dodatno da privuku pažnju Vašingtona.
Džozef je pozvao kosovskog premijera Aljbina Kurtija da promeni pristup prema srpskoj zajednici. Upozorio je da bi nastavak dosadašnje politike mogao da donese Kosovu veći pritisak i kritike. Kosovo se već suočilo sa kritikama SAD i EU zbog poteza na severu koje su te strane smatrale jednostranim i destabilizujućim.
Bivši zvaničnik Stejt departmenta Danijel Frid smatra da bi SAD i Evropa mogle bliže da sarađuju kako bi Srbiju usmerile ka evropskim integracijama. On je istovremeno pozvao Kosovo da jača odnose sa Vašingtonom i da se ne posmatra isključivo kroz spor sa Srbijom.
Robin Bruks, koja je ranije obavljala dužnost u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD i bavila se centralnom Evropom i Balkanom, ocenila je da će novi Kongres prvenstveno biti usmeren na unutrašnja pitanja, mada bi mogao da preispituje i spoljnopolitičke odluke administracije. Pozvala je Kosovo da razvija odnose sa demokratama i republikancima i da teži evropskoj budućnosti. Kao moguću oblast angažovanja Kongresa pomenula je nastojanje da pet članica EU koje ne priznaju Kosovo promene svoj stav.
Novi saziv Kongresa SAD mogao bi da pritisne Srbiju
6. novembra 2026. Promena u sastavu Kongresa SAD mogla bi da dovede do većeg pritiska na administraciju Donalda Trampa da preispita politiku prema Srbiji. Od januara će oba doma Kongresa kontrolisati demokrate, a stručnjak Edvard Džozef očekuje da će taj saziv tražiti drugačiji pristup.
Pobeda Studentske liste nad Srpskom naprednom strankom na izborima 25. oktobra mogla bi, prema Džozefu, da dodatno usmeri pažnju Vašingtona na Srbiju i odnose sa Kosovom. Danijel Frid smatra da bi bliža saradnja SAD sa Evropom mogla da pomogne usmeravanju Srbije ka evropskim integracijama.
Ipak, Frid ne očekuje veliku diplomatsku inicijativu u skorije vreme. Robin Bruks je ukazala da će novi Kongres biti zaokupljen i pitanjima u SAD, poput cena i troškova lekova i goriva, iako bi mogao da preispituje spoljnopolitičke odluke administracije.
Džozef je pozvao kosovskog premijera Aljbina Kurtija da promeni pristup prema srpskoj zajednici, uz upozorenje da bi nastavak dosadašnje politike mogao da dovede do većeg pritiska i kritika. Frid je Kosovo pozvao da jača odnose sa Vašingtonom. Ove procene ukazuju na mogućnost većeg američkog angažmana, ali i na to da će obim promena zavisiti od odluka Kongresa i političkih aktera u regionu.
Pobeda demokrata otvara prostor za nadzor Trampove politike
6. novembra 2026. Demokratska pobeda na izborima za Kongres mogla bi da ograniči prostor administracije Donalda Trampa u politici prema Srbiji. Od januara će demokrate kontrolisati oba doma, a Edvard Džozef očekuje da će Kongres vršiti veći pritisak da se dosadašnji pristup preispita.
Pobeda Studentske liste nad Srpskom naprednom strankom na izborima 25. oktobra mogla bi, prema Džozefu, da pojača pažnju Vašingtona i podstakne veći angažman na stabilizaciji odnosa sa Kosovom. To otvara mogućnost da se američka politika prema regionu razmatra i kroz Kongres, a ne samo kroz odluke administracije.
Danijel Frid ipak ne očekuje veliku diplomatsku inicijativu uskoro. On predviđa mogućnost da SAD i Evropa tesnije sarađuju na približavanju Srbije evropskim integracijama, a Kosovo je pozvao da aktivnije gradi odnose sa Vašingtonom.
Robin Bruks upozorila je Kosovo da spoljnu politiku ne veže isključivo za Trampovu administraciju i pozvala ga da sarađuje sa demokratama i republikancima. Džozef je, u međuvremenu, pozvao Aljbina Kurtija da promeni pristup prema srpskoj zajednici, uz upozorenje da nastavak dosadašnjeg kursa može doneti veći pritisak i kritike. Stručnjaci tako najavljuju mogućnost većeg nadzora američke politike, ali ne i brzu promenu kroz veliku diplomatsku inicijativu.




