Zatvori ✕
Politika Svet
Foto: Mondo

Amerikanci glasaju za Kongres, senatore i guvernere

3. novembra 2026. u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se međuizbori. Birači odlučuju o svim mestima u Predstavničkom domu Kongresa i 35 od 100 mesta u Senatu, kao i o guvernerima u 36 saveznih država. Glasa se i za guvernere na tri američke teritorije, kao i na brojnim referendumima i izborima za državna zakonodavna tela.

Republikanci na izbore dolaze kao stranka koja trenutno drži većinu u oba doma Kongresa. Za većinu u Predstavničkom domu potrebno je 218 mesta, dok je za kontrolu Senata potrebno 51 glas; pri izjednačenom odnosu 50 prema 50 odlučuje potpredsednik Džej Di Vens. Ishod će odrediti koja će stranka imati kontrolu nad Kongresom naredne dve godine.

Među neizvesnim trkama su izbori za Senat u Mičigenu, Mejnu, Kanzasu i Teksasu. U Mičigenu se demokrata Abdul el-Sajed suočava sa republikancem Majkom Rodžersom, dok je u Mejnu senatorka Suzan Kolins na trci protiv Troja Džeksona. U Južnoj Karolini se odlučuje da li će Darlin Greham dobiti puni mandat u Senatu ili će je naslediti demokratska kandidatkinja Eni Endruz.

Prema navedenim podacima, do sada je rano glasalo 59 miliona Amerikanaca: 32 miliona uživo, a 27 miliona poštom. Ukupna potrošnja stranaka i njihovih pristalica u kampanji procenjena je na skoro 12 milijardi dolara. Ministarstvo pravosuđa poslalo je oko 1.000 posmatrača u svih 50 država; Trampova administracija kaže da je cilj zaštita integriteta izbora, dok demokrate taj potez nazivaju represijom.

Prebrojavanje bi moglo da potraje i posle izborne noći zbog tesnih trka, glasova koji stižu poštom i mogućih pravnih osporavanja. Birališta će početi da se zatvaraju u ponoć po srednjoevropskom vremenu, a poslednja na Aljasci ujutru 4. novembra.

Izveštavali: Mondo, Sputnik, Politika.

Tok priče

Srodne vesti

Najvažnije sada

O nama