Kako firme mogu da se pripreme za političku tranziciju
2. novembra, posle pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, privrednicima je upućen savet da nastave razvoj, ali oprezno donose odluke dok ne bude jasnije kakvu će ekonomsku politiku voditi nova vlast.
Kompanijama koje planiraju velika ulaganja, restrukturiranje ili dugoročne ugovore preporučuje se da razmotre privremeno odlaganje odluka koje je teško promeniti. Istovremeno, savet je da ne obustavljaju razvoj i ne prekidaju saradnju, već da čuvaju likvidnost i pažljivo planiraju obaveze.
Među rizicima se izdvajaju moguća promena pravila za javne nabavke, subvencije, poreze i dozvole, kao i usporavanje projekata ili plaćanja kod firmi koje mnogo zavise od državnih klijenata. Kao način za jačanje otpornosti navode se širenje kruga klijenata, veći oslonac na privatni sektor i izlazak na strana tržišta.
Politička promena mogla bi, s druge strane, da otvori prilike firmama koje su do sada teže dolazile do državnih poslova. Javni ugovori činili su 10,87 odsto BDP-a Srbije u 2024. godini, a na 50,75 odsto tendera pristigla je samo jedna ponuda. Privrednicima se savetuje da urede dokumentaciju i prate javne nabavke.
Program Studentske liste najavljuje suzbijanje „monopola uvozničkog lobija“ i podršku domaćim preduzetnicima i startapima. Da li će politička promena doneti i ekonomske koristi zavisiće, između ostalog, od institucija, predvidivih pravila i uslova na tržištu.
Privreda može da nastavi razvoj uz opreznu tranziciju
2. novembra, posle pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, privreda dobija važan zadatak: da sačuva kontinuitet dok se ne razjasni ekonomska politika nove vlasti. Politička promena nije sama po sebi garancija napretka, a rezultat će zavisiti od institucija i predvidivih pravila.
Firmama se savetuje da ne zaustavljaju razvoj niti prekidaju saradnju, već da održe likvidnost i pažljivo procene velike investicije, dugoročne ugovore i restrukturiranje. To je razborit pristup u tranziciji, a ne razlog za povlačenje.
Promene u nabavkama, subvencijama, porezima i dozvolama mogle bi da utiču na poslovanje. Zato firme treba da provere ugovore i usklađenost s propisima, ali i da smanje oslanjanje na jednog državnog naručioca širenjem baze klijenata i prihoda.
Moguće su i nove šanse: javne nabavke činile su 10,87 odsto BDP-a Srbije u 2024. godini, a na više od polovine tendera stigla je samo jedna ponuda. Pripremljene kompanije mogu da prate postupke i procene gde mogu da učestvuju. Ključ je da tranzicija ne ugrozi stabilnost, već da donese bolje poslovne uslove.
Posle političke pobede, privredi su potrebna jasna pravila
2. novembra, nakon pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, u prvi plan dolazi pitanje da li će politička promena doneti transparentnije tržište i jednake uslove za kompanije. Sama smena vlasti to ne garantuje: važni će biti kvalitet institucija i predvidivost pravila.
Privrednici se pozivaju da provere ugovore i tendersku dokumentaciju, sačuvaju likvidnost i izbegnu nepromišljene odluke. Posebno treba da razmotre rizik oslanjanja na državu: firmi kojoj jedan javni naručilac obezbeđuje dve trećine prihoda promena rukovodstva može da uspori poslove i plaćanja.
Raznovrsni klijenti i veći oslonac na privatni sektor mogu da smanje tu izloženost. Ujedno, moguće strože kontrole javnih nabavki, subvencija, poreza i dozvola znače da uređeno poslovanje ne sme da bude naknadna briga.
Prostora za konkurenciju ima: na 50,75 odsto tendera u Srbiji tokom 2024. stigla je samo jedna ponuda, dok su javne nabavke iznosile 10,87 odsto BDP-a. Ako najavljena podrška domaćim firmama i startapima i suzbijanje monopola budu pretočeni u mere, novi učesnici mogli bi da dobiju priliku. Za privredu će test biti da li će se najave pretvoriti u otvorenije tržište i dosledna pravila.
Izveštavali: Blic, RTS, Kurir, 021.






