Rusija privodi kraju izgradnju radara dometa 3.000 kilometara
Dana 31. oktobra 2026. godine, ruska izgradnja velikog radarskog kompleksa u Kalinjingradskoj oblasti približavala se završetku. Objekat se gradi kod Gvardejska, a satelitski snimci prikazuju konstrukciju sa tri kraka, svaki duži od 500 metara.
Vajdotas Malinionis, nekadašnji oficir litvanske vojske koji se bavi bezbednosnim pitanjima, procenjuje da bi radar za nadzor izvan horizonta mogao da ima domet od oko 3.000 kilometara. To bi Rusiji omogućilo praćenje velikog dela Evrope i cele Ukrajine. Sistem bi mogao da otkriva kretanje aviona i balističkih raketa i da prikuplja podatke o elektronskim signalima. Ipak, još nije utvrđeno da li može operativno da obavlja te zadatke.
Evija Djatkovica, analitičarka geopolitičkih pitanja, upozorila je da bi sistem mogao da unapredi rusko otkrivanje letelica na malim visinama i doprinese daljem nadmetanju Moskve i NATO-a u regionu. Prema njenoj proceni, napetosti bi mogle da dovedu do dodatnog jačanja vojnih kapaciteta sa obe strane.
U Kalinjingradskoj oblasti identifikovani su i drugi vojni objekti: još jedan kompleks kružnih antena, više od 20 postrojenja za prikupljanje signala i elektronsko ratovanje, nova skloništa za avione i platforme sistema S-400. Rusija je upozoravala da bi pokušaj blokade eksklave mogao da izazove vojni odgovor, uključujući nuklearno oružje. Malinionis je naveo da pojedine procene govore o mogućnosti raspoređivanja do 100 nuklearnih bojevih glava, ali da njihovo prisustvo nije potvrđeno.
U međuvremenu, Poljska nastoji da uključi priobalne vetroparkove u Baltičkom moru u nadzornu infrastrukturu, a Rajnmetal i ICEYE razvijaju satelite za snimanje vojnih položaja i kretanja i noću i po lošem vremenu. Prva lansiranja očekuju se početkom 2027. Malinionis je ukazao i na ranjivost ruskog radara: zbog velike veličine teško ga je sakriti ili premestiti.
NATO jača nadzor dok ruski radar širi mogućnosti praćenja
Dana 31. oktobra 2026. godine, ruski radarski kompleks kod Gvardejska približavao se završetku. Njegova tri kraka duža su od 500 metara, a procenjeni domet od oko 3.000 kilometara mogao bi Moskvi da omogući praćenje gotovo cele Evrope i Ukrajine.
Stručnjak za bezbednost Vajdotas Malinionis upozorio je da bi radar mogao da otkriva kretanje aviona i balističkih raketa, kao i da prikuplja podatke o elektronskim signalima. Pritom još nije potvrđeno da je sistem sposoban za operativnu upotrebu. Njegova veličina, ocenio je Malinionis, predstavlja i slabost jer ga je teško sakriti ili premestiti.
U Kalinjingradskoj oblasti ima više od 20 postrojenja za prikupljanje signala i elektronsko ratovanje, a primećeni su i nova skloništa za avione i platforme S-400. Rusija je upozorila da bi pokušaj blokade eksklave mogao da izazove vojni odgovor, uključujući mogućnost upotrebe nuklearnog oružja. Navodi o raspoređivanju do 100 bojevih glava nisu potvrđeni.
Evropske članice NATO-a razvijaju nadzorne kapacitete kako bi odgovorile na rastuće izazove. Poljska radi na uključivanju vetroparkova u Baltičkom moru u nadzornu infrastrukturu, dok Rajnmetal i ICEYE razvijaju satelite za praćenje vojnih položaja i kretanja, uključujući u mraku i nepovoljnim vremenskim uslovima. Prvi sateliti trebalo bi da budu lansirani početkom 2027. godine.
Ruski radar dodatno pojačava vojnu napetost oko Kalinjingrada
Dana 31. oktobra 2026. godine, ruski radar kod Gvardejska približavao se završetku. Konstrukcija sa tri kraka, svaki duži od 500 metara, mogla bi da ima domet od oko 3.000 kilometara i da omogući praćenje gotovo cele Evrope i Ukrajine.
Nekadašnji oficir litvanske vojske Vajdotas Malinionis kaže da bi sistem mogao da otkriva avione i balističke rakete i da pruži rano upozorenje o kretanju snaga. Međutim, nije potvrđeno da je radar operativan. Njegove sposobnosti i velika veličina zato ostaju važne, ali različite strane priče: mogao bi da unapredi nadzor, ali bi ga bilo teško sakriti ili premestiti.
Kalinjingradska oblast ima više od 20 lokacija namenjenih prikupljanju signala i elektronskom ratovanju, uz nova skloništa za avione i platforme S-400. Rusija je upozorila da bi pokušaj blokade eksklave mogao da izazove odgovor koji uključuje nuklearno oružje. Procene o mogućnosti raspoređivanja do 100 bojevih glava nisu potvrđene.
Analitičarka Evija Djatkovica upozorila je da bi razvoj takvih kapaciteta mogao da ubrza jačanje vojnih snaga sa obe strane i stvori opasnu situaciju, u kojoj bi se moglo razmatrati i preventivno delovanje. NATO-ove članice razvijaju nadzorne sisteme, među njima poljsku infrastrukturu povezanu sa vetroparkovima i satelite Rajnmetala i ICEYE. Prva lansiranja očekuju se početkom 2027. godine.




